Šansa za poljoprivredu

U Agronomskoj reviji 1/2019 opisani su pojmovi cirkularne i bioekonomije i naznačen njihov značaj. Ovde je u fokusu povezanost ova dva pojma, pri čemu je, za slučaj bioekonomije fokus na poljoprivredi.

Zvanična definicija cirkukularne ekonomije Evropske unije je (preuzeto iz publikacije (EREK – European Resource Efficiency Knowledge Centre: The implementation of the circular economy in Europe, 2019): U njoj je vrednost proizvoda i korišćenih materijala očuvana dokle god je to moguće, pri čemu su otpad i upotrebljeni resursi svedeni na minimum. Takođe, resursi se koriste i nakon životnog veka proizvda, da bi se od njih, dogod je to moguće, ostvarila nova vrednost. Ideal je da se otpad svede na nulu, ili mogući minimum. Ovakav pristup doprinosi zaštiti životne sredine, odnosno, smanjuje eksploataciju prirodnih resursa, a stvara se i dodatna vrednost.

Cirkularna bioekonomija, presek dve oblasti

U publikaciji European Environment Agency, 2018, The circular economy and the bioeconomy Partners in sustainability (Cirkularna i bioekonomija, partneri za ostvarenje održivosti), fokusira se kombinacija cirkularne i biekonomije, te definišu osnovni principi i dokumenta EU koja je direktno, ili indirektno podržavaju.

Nove primene biološkog materijala odnose se i na druge proizvode, osim hrane, sirovine za razne proizvode i korišćenje kao energenta. Šematski prikaz nekih mogućnosti korišćenja prikazan je na narednoj slici, a preuzet je iz navedene publikacije.

Šematski prikaz korišćenja biomase

U Srbiji je do sada najznačajnije korišćenje biomase kao obnovljivog izvora energije. U oblasti poljoprivrede to su, pre svega, žetveni ostaci i ostaci rezidbe. Značajna je i primena biomase za proizvodnju biogasa, pri čemu poseban značaj ima korišćenje stajnjaka, jer se time sprečava emisija metana u atmosferu.

Aktuelno je korišćenje biomase i kao sirovine za mnoge proizvode. Najpoznatije je korišćenje bioplastike i biokompozita. Na narednoj slici prikazan je niz proizvoda izrađenih korišćenjem biomase kao sirovine.

Primeri proizvoda izrađenih od biomaterijala

Poznato je i to da su renomirani proizvođači putničkih vozila staklenu vunu, kao armature za plastične delove unutrašnjosti automobila, zamenili prirodnim vlaknima. Koristi se, pre svega, vlakno lana, ali i kononoplje. Vlakno konoplje ima bolje osobine za primenu, a razlog manje zastupljenosti je visoka cena.

Potencijalni proizvodi, rezultati domaćih istraživanja

Nadalje su prikazana dva rezultata istraživanja na Departmanu za inženjerstvo zaštite životne sredine i zaštite na radu na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu. To su tipični primeri cirkularne bioekonomije, sa dobrim izgledima za razvoj proizvoda za tržište. U oba slučaja radi se o inovativnim rešenjima.

Izolacioni paneli

U doktoratu Nikole Maoduša detaljno je razmotrena mogućnost izrade i korišćenja izolacionih panela od biomase. Korišćena je slama pšenice i nadzemni deo biljke konoplje koji preostaje pri proizvodnji semena. Ovakvi pokušaji činjeni su i ranije. Novost je u tome što je, umesto sintetičkih vezivnih materijala, korišćena micelija bukovača. Sagledane su mogućnosti gradnje panela različitih dimenzija i debljina, te testirana njihova svojstva. Dobijeni rezultati su obećavajući, odnosno, mogla bi da se očekuje i industrijska proizvodnja ovog ekološkog materijala.

Primer biokompozitnog izolacionog panela izrađenog od slame, korišćenjem micelija bukovače kao vezivnog materijala

Filtracioni materijali

Doktor Sabolč Pap je u svom radu razmotrio mogućnost korišćenja termohemijski prerađenih koštica voća u cilju dobijanja aktivnog uglja, filtracionog materijala za prečišćavanje voda. Testovi su pokazali da ovakav materijal ima izuzetna svojstva, pre svega za uklanjanje teških metala.

Koštice voća pripremljene za termohemijsku preradu

Pametna specijalizacija u Srbiji RIS4

Pametna specijalizacija, Smart specialization, takođe je opisana u navedenom članku u Reviji 1/2019. Ovde navedena skraćenica RIS4 dolazi od Research and Innovation for Smart Specialization Strategy in Serbia – Strategija istraživanja i inovacija za pametnu specijalizaciju u Srbiji. Uobičajeno se koristi RIS3, a u ovom slučaju se četvrto S odnosi na Srbiju. Publikacija Bole, D., Živković, L. Nedović, V., 2019, Izveštaj o kvalitativnoj analizi preliminarnih prioritetnih oblasti u procesu pametne specijalizacije u Republici Srbiji, podloga je za donošenje finalne verzije RIS4.

Prema predlogu RIS4, važe ove oblasti (samo za drugu su navedene delatnosi koje podrazumeva):

  1. Informaciono komunikacione tehnologije.
  2. Hrana za budućnost.
  • Visoko tehnološka poljoprivreda.
  • Hrana sa dodatom vrednošću.
  • Održiva poljoprivreda i proizvodnja hrane.
  1. Kreativne industrije.
  2. Mašine i proizvodni procesi budućnosti.

Druga tačka se izričito odnosi na poljoprivredu i dobro pokriva ovu temu. Po mišljenju autora, bilo bi bolje da je umesto navedenog naziva korišćen pojam bioekonomija, jer bi obuhvatio sve aspekte korišćenja biomase. Cirkularna ekonomija obuhvaćena je pojmom održiva poljoprivreda i proizvodnja hrane, mada, i u ovom slučaju, nisu predviđene nove i inovativne mogućnosti korišćenja biomase.

Gde bi bilo mesto domaće poljoprivrede?

Iako su neki od slučajeva primene cirkularne bioekonomije poznati i primenjuju se u Srbiji, na primer, korišćenje biomase kao obnovljivog izvora energije, potencijalne mogućnosti su znatno veće. Lična inovativnost, kao i novi proizvodi koji bi bili rezultat saradnje sa naučno istraživačkim, pa i stručnim institucijama i preduzećima, mogli bi da generišu nove proizvode. Inovativno razmišljanje i stalna težnja za poboljšanjima poslovanja i smanjenje negativnih uticaja na životnu sredinu, od velikog su značaja.

Druga, možda manje atraktivna mogućnost, je da poljoprivrednici iz Srbije budu snabdevači sirovinama inostranih firmi. Međutim, i to može da bude doprinos boljitku poljoprivrednika iz Srbije.

Naravno, sve navedeno trebalo bi da ima pozitivne ekonomske efekte, na ličnom, regionalnom i nacionalnom nivou. U posebnim slučajevima, kada primena cirkularne ekonomije ima jasan i merljiv uticaj na poboljšanje stanja životne sredine, ova delatnost biće podsticana sredstvima države, pa i Evropske unije. Očigledno je da cirkularna bioekonomija ima dobru budućnost, te je to šansa za poljoprivredu Srbije koja ne bi smela da se propusti.

Na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu realizuje se, u okviru evropskog Danube Interreg Programme, projekat sa skraćenim imenom S3 Cluster. Tim iz Novog Sada obrađuje Nacionalni akcioni plan pod nazivom Business models that work in circular ecnomy (Biznis modeli koji funkcionišu u cirkularnoj ekonomiji). Očekuje se da će projekat rezultirati idejama, projektima i smernicama za delovanje u ovoj oblasti.

 

dr Milan Martinov

Fakultet tehničkih nauka, Novi Sad