Sreda, 21 Oktobar 2020.
Poljoprivredni portal kluba 100P PLUS

Hrvatska: Zasejaće se manje pšenice

Osijek, 24.11.2010.

Zasejat će se 50.000 hektara pšenice manje. Domaće potrebe za pšenicom, uz prijelazne zalihe, iznose gotovo 600.000 tona godišnje ili blizu 50.000 tona mjesečno.

Manje 50.000 hektara

–        Prošle godine je u Hrvatskoj zasijano 169.000 hektara pšenice, a ove godine bi setva mogla podbaciti i zasijano bi moglo biti gotovo 50.000 hektara pšenice manje, iako bi na godinu cijena pšenice na globalnoj razini mogla rasti.

–        Domaće potrebe za pšenicom, uz prelazne zalihe, iznose gotovo 600.000 tona godišnje ili blizu 50.000 tona mjesečno. Dosad je izvezeno oko 100.000 tona domaće pšenice, pa tržišni višak pšenice na domaćem tržištu iznosi i dalje blizu 200.000 tona.

Prosečan prinos pšenice u Mađarskoj – 7,5 tona po hektaru; foto: V, Lazić, 2010

Prosečan prinos pšenice u Mađarskoj – 7,5 tona

–        Kako se ne bi ponovio problem s otkupom pšenice, donet je pravilnik o obračunu i otkupu pšenice. Pravilnik u jednom dijelu ide na ruku proizvođačima pšenice, kojih je oko 80.000, kad je riječ o vlazi i primesama u zrnu.

–        Domaći proizvođači morat će poboljšati kvalitetu pšenice skladno onoj u zemljama EU-a. Uz to, iskorak bi mogli napraviti prema ekološkoj proizvodnji, bez zaštitnih sredstava, jer je cijena takve robe tri puta veća, odnosno blizu jednoga eura po kilogramu.

–        Pokazalo se da domaći proizvođači žitarica, u prvom redu pšenice s prosječnim prinosom od 4,5 tona po hektaru, nisu više konkurentni ni na domaćem tržištu. Na primjer, u Mađarskoj su prosječni prinosi 7,5 tona po hektaru.

–        Dominantno mesto u proizvodnji žitarica imaju kukuruz sa 62%, pšenica s 27%. Ječam zauzima 8%, a zob 2%. Raži je manje od 2%, iako raženoga kruha ima više nego ikad u trgovinama.

Izvor: Agroklub, Marinko Petković

Hrvatska: Zasejaće se manje pšenice

Osijek, 24.11.2010.

Zasejat će se 50.000 hektara pšenice manje. Domaće potrebe za pšenicom, uz prijelazne zalihe, iznose gotovo 600.000 tona godišnje ili blizu 50.000 tona mjesečno.

Manje 50.000 hektara

–        Prošle godine je u Hrvatskoj zasijano 169.000 hektara pšenice, a ove godine bi setva mogla podbaciti i zasijano bi moglo biti gotovo 50.000 hektara pšenice manje, iako bi na godinu cijena pšenice na globalnoj razini mogla rasti.

–        Domaće potrebe za pšenicom, uz prelazne zalihe, iznose gotovo 600.000 tona godišnje ili blizu 50.000 tona mjesečno. Dosad je izvezeno oko 100.000 tona domaće pšenice, pa tržišni višak pšenice na domaćem tržištu iznosi i dalje blizu 200.000 tona.

Prosečan prinos pšenice u Mađarskoj – 7,5 tona po hektaru; foto: V, Lazić, 2010

Prosečan prinos pšenice u Mađarskoj – 7,5 tona

–        Kako se ne bi ponovio problem s otkupom pšenice, donet je pravilnik o obračunu i otkupu pšenice. Pravilnik u jednom dijelu ide na ruku proizvođačima pšenice, kojih je oko 80.000, kad je riječ o vlazi i primesama u zrnu.

–        Domaći proizvođači morat će poboljšati kvalitetu pšenice skladno onoj u zemljama EU-a. Uz to, iskorak bi mogli napraviti prema ekološkoj proizvodnji, bez zaštitnih sredstava, jer je cijena takve robe tri puta veća, odnosno blizu jednoga eura po kilogramu.

–        Pokazalo se da domaći proizvođači žitarica, u prvom redu pšenice s prosječnim prinosom od 4,5 tona po hektaru, nisu više konkurentni ni na domaćem tržištu. Na primjer, u Mađarskoj su prosječni prinosi 7,5 tona po hektaru.

–        Dominantno mesto u proizvodnji žitarica imaju kukuruz sa 62%, pšenica s 27%. Ječam zauzima 8%, a zob 2%. Raži je manje od 2%, iako raženoga kruha ima više nego ikad u trgovinama.

Izvor: Agroklub, Marinko Petković